Croatian Folklore: KUD Nadin - Kukulesce

http://www.kud-nadin.hr/ Kulturno-umjetničko društvo Nadin osnovano je u studenom 2006. godine, s ciljem okupljanja ljubitelja kulturno-umjetničkih vrijednosti, te radi njegovanja i očuvanja izvorne kulturne baštine i folklora mjesta Nadin, te ravnokotarskog i bukovačkog kraja. Geografski pripadamo Dinarskoj folklornoj zoni. (Više o folklornim zonama Hrvatske možete pročitati ovdje) Društvo će razvijati uzajamnu suradnju sa srodnim društvima, sudjelovati na smotrama i natjecanjima, kao i priređivati i organizirati iste. Društvo će promicati, razvijati i unaprjeđivati kulturnu baštinu kroz sekcije, kao što su: pjevačka, plesna, glazbena, sekcija za narodne običaje i dr. U Društvu su zastupljeni svi uzrasti, a poseban naglasak daje se na formiranje i razvijanje moralnih osobina i pravilan odgoj najmlađih. Nadin je mjesto od 800-tinjak stanovnika u Zadarskoj županiji u Ravnim kotarima. Nalazi se na prometnici i željezničkoj pruzi 25 km istočno od Zadra i 10 km zapadno od Benkovca. Spominje se već u liburnsko-rimsko doba kao ilirsko naselje - grad Nadinium, smješten iznad prostranog nadinskog polja. Nadin potječe vjerojatno iz 1. do 7. st. i do danas su sačuvani ostaci njegovih gradskih bedema, građenih od velikih blokova. Među antičkim nalazima vrijedan je spomenik božice Latre, koja se među Liburnima u Nadinu osobito štovala. Grad su koristili razni osvajači. Kad su Turci 1522. god. zauzeli Knin i Skradin, Mlečani se uz Nin i Vranu utvrđuju i u Nadinu. U to vrijeme u Nadinu je bilo 150 pješaka i 50 konjanika. Nakon pada Obrovca 1527. god., u turske ruke padaju i Nadin i Vrana i to bez borbe jer Mlečani pobjegoše u Nin. U Nadinu tada živi pet aga, dizdar i kadija. Grad je 1624. bio utvrđen zidovima, kaštelom i s nekoliko topova. Kad su Mlečani 1647. god. pobijedili Mustafa-pašu Tekeliju, te okupirali grad, tvrđava biva razorena, a grad onesposobljen za stanovanje. Nadin je i u novijoj povijesti trpio velika razaranja. U 2. svjetskom ratu ga razoriše partizani, a u Domovinskom ratu srbo-četnici. Danas, Nadin administrativno pripada gradu Benkovcu i mjesto je ugodnog življenja za njegove mještane, mahom vrijedne poljoprivrednike i obrtnike. Nadin je nadaleko poznat po vinogradarskoj tradiciji i čuvenim Nadinskim vinogradima. Može se pohvaliti da je vjerojatno u samom svjetskom vrhu po broju čokota vinove loze po glavi stanovnika. Razvijeno je još i voćarstvo, maslinarstvo i povrtlarstvo. Croatian Folklore Croatia Nadin Ethno Music Dalmacija Hrvatska Folk Ravni Kotari Glazba Dance Diple Dalmatia Ojkavica rer gang gusle gangawerk bukovica lika ples folklor balkan dalmatian zagora obrovac benkovac krusevo drnis kistanje stankovci

zagora bukovica toma bebic arsen dedic folklore rade serbedzija momcilo popadic hrvaska jakov gotovac ivan mestrovic